Odlučujući po prijedlogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine za ukidanje pritvora osumnjičenima Salemu Hatiboviću i Nihadu Trnki, Sud Bosne i Hercegovine 4. aprila donio je rješenje kojim je ukinut pritvor osumnjičenima i određene im mjere zabrane, saopćeno danas je iz Suda BiH.

Hatibović i Trnka osumnjičeni su za krivično djelo terorizam, a u vezi s paljenjem zgrade Predsjedništva BiH i Arhiva BiH 7. februara.

Osumnjičenima je oduzimanjem važećih putnih isprava, te zabranom izdavanja putnih isprava, kao i zabranom korištenja lične karte za prelazak državne granice Bosne i Hercegovine - izrečena zabrana napuštanja mjesta boravišta i zabrana putovanja.

Zabranjeno im je i međusobno sastajanje, a obavezni su se javljati nadležnom državnom organu jednom sedmično, javlja Anadolija.

Izrečene mjere zabrane mogu trajati dok za njima postoji potreba, odnosno do drugačije odluke Suda, a kontrola opravdanosti vršit će se svaka dva mjeseca.

U slučaju da osumnjičeni prekrše izrečene mjere zabrane, može im se odrediti mjera pritvora, saopćeno je iz Suda BiH.

Hatibović, koji je rođen u Sarajevu, i Trnka, rodom iz Konjica, a nastanjen u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, uhapšeni su mjesec nakon paljenja objekata i vozila u Sarajevu, 7. marta ove godine.

Epilog protesta

Tokom masovnih protesta u Sarajevu, na kojima se 7. februara okupilo nekoliko hiljada građana, zapaljene su zgrade Vlade Kantona Sarajevo, Predsjedništva BiH i Arhiva BiH.

Izgorjeli su neki od najvrednijih dokumenata čuvani u Arhivu Bosne i Hercegovine, smještenom u zgradi Predsjedništva BiH.

Nestala je najvrednija i neprocjenjiva arhivska građa, potvrdio je tada Andrej Rodinis, savjetnik u Arhivu BiH.

Dževad Bećirević, načelnik općine Centar u Sarajevu, kazao je tada da je gotovo cijela zgrada Općine izgorjela.

"Matične knjige su sačuvane, kao i arhiv. Druga šteta će se riješiti, ali ovo je nečuveno", rekao je.

Izvor: Agencije

Službenici kriminalističke policije MUP-a Tuzlanskog kantona, poslije istrage koja je trajala tri mjeseca, slobode su lišili šest osoba koje su osumnjičene da su zapalile zgradu u kojoj je bila smještena Kantonalna vlada tokom uličnih prosvjeda 7. veljače ove godine.

Portal Klix.ba neslužbeno doznaje da su uhićeni Esad O., Senad J., Hasan H., Alen H., Edis B. i Senad R., nakon što je kantonalna policija saslušala najmanje 300 sudionika prosvjeda početkom veljače.

Poslije niza provjera protiv šestorice uhićenih te pregledanog velikog broja fotografija i videosnimaka, policija će izvještaj o počinjenom kaznenom djelu proslijediti Kantonalnom tužilaštvu.

Do 15. svibnja trebaju biti poznati preliminarni rezultati o pričinjenoj šteti na zapaljenoj zgradi u kojoj je bila smještena Kantonalna vlada, a nešto ranije nadležno povjerenstvo Općine Tuzla priopćilo je kako je šteta na zgradi općinske administracije najmanje milijun konvertibilnih maraka.

Sve je počelo u Tuzli

Osim uhićenih za paljenje zgrade Kantonalne vlade, tuzlanska policija traga i za osobama koje su zapalile zgradu Općine Tuzla te kamenovale Kantonalno tužilaštvo i Kantonalni sud u Tuzli.

Val prosvjeda i nezadovoljstva koji se u veljači proširio većim dijelom Bosne i Hercegovine počeo je upravo u Tuzli.

Počelo je paljenjem zgrada u tom gradu, nakon čega su prosvjedi dobili svoj nastavak sukobima s policijom, kamenovanjem i paljenjem nekoliko administrativnih zgrada u Sarajevu i Mostaru te drugim bh. gradovima.

Krajem veljače policijski čelnici Federacije BiH ustvrdili su pred zastupnicima entitetskog parlamenta kako do nasilja tokom prosvjeda nije došlo spontano, već je riječ o dobro organiziranoj akciji čiju su pozadinu najavili ozbiljno istražiti.

Naveli su tada kako je utvrđen identitet nasilnika koji su palili zgrade državnih institucija u nekoliko gradova, uključujući Sarajevo te najavili njihovo procesuiranje.

Izvor: Agencije

Nakon što je policija evidentirala da su zapaljene zastave države Bosne i Hercegovine u nekoliko gradova u toj zemlji, glavni tužilac Goran Salihović donio je odluku da se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uključi u istragu.

Iz Tužilaštva BiH je potvrđeno da postoje elementi krivičnog djela izazivanja i raspirivanja nacionalne mržnje i netrpeljivosti.

Policijskim organima bit će naređeno privođenje počinilaca, te će Tužilaštvo nakon prikupljanja svih dokaza o ovim događajima donijeti odluku o daljim aktivnostima.

U narednom periodu Tužilaštvo BiH će zajedno sa policijskim agencijama preduzeti intenzivne aktivnosti na otkrivanju i sprečavanju ovakvih pojava i strogom sankcioniranju počinilaca, ističe se u saopćenju.

Mediji su u proteklim danima u više navrata izvještavali o paljenju zastave Bosne i Hercegovine tokom održavanja Svjetskog prvenstva u nogometu u Brazilu.

Izvor: Agencije

Policija Srbije pokrenula je još jednu istragu o paljenju zgrada ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke 2008. godine na protestima protiv proglašenja nezavisnosti Kosova. MUP  želi otkriti organizatora tih nereda, iako tokom prethodnih istraga to nisu uspjeli. Berlin i Washington insistiraju na pronalasku odgovornih. 

Prilog Marka Subotića. 

Završena je obnova depoa Arhiva BiH, koji je izgorio u prosvjedima početkom veljače, pa je za sutra najavljena ceremonija otvaranja obnovljenog dijela te institucije smještene u zgradi Predsjedništva BiH u Sarajevu.

Rekonstrukciju prostorija Arhiva BiH pomogla je Turska agencija za suradnju i koordinaciju (TIKA), koja je bila jedna od prvih stranih institucija koja je nakon požara stupila u kontakt s upravom Arhiva BiH i ponudila pomoć.

I ne znajući što se nalazi iza prozora kroz koje su ubacili zapaljive predmete i izazvali požar, prosvjednici su 7. veljače nepovratno uništili dio dokumentirane povijesti svoje države. Ogorčeni zbog teške socio-ekonomske situacije u zemlji, ciljali su Predsjedništvo, a štetu načinili Arhivu BiH.

Budući da nisu imali neophodne resurse, iz Arhiva BiH su zatražili da im se bar izgorjeli depo obnovi i u njega postave police kako bi ondje pospremili spašenu i očišćenu građu, pa je građevinske radove financirala TIKA.

Pomoć znanstvene i stručne javnosti

„Uz agenciju TIKA, moram pohvaliti i angažman stručnjaka iz italijanskog instituta za konzervaciju i restauraciju arhivske i knjižne građe, koji su napravili procjenu štete, ljude iz Češke ambasade u Sarajevu, koji su nam osigurali 1.500 arhivskih kutija, ali i omogućili edukaciju dvoje radnika kako bi profesionalno i stručno mogli izvoditi, pratiti i kontrolisati radove koji nam još predstoje“, konstatirao je, u ranijoj izjavi Al Jazeeri, direktor Arhiva BiH Duško Vržina.

Posebno je pohvalio angažman znanstvene i stručne javnosti, ne samo u BiH nego i u susjednim državama, pomoć institucija i njihovih kadrova, a najviše svoje zaposlenike koji su radili u iznimno teškim uvjetima, vrlo opasnim po zdravlje.

Prema riječima koordinatora TIKA-e za Fatiha Karace, ta je agencija izvršila restauraciju dvaju skladišnih prostora u Arhivu BiH, koji su izgorjeli u požaru i uspostavila sustav pokretnih polica uz instalaciju suvremene opreme.

Ceremoniji otvorenja obnovljenog dijela Arhiva BiH nazočit će predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika TIKA-e Ali Maskan i brojni gosti iz Turske.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Piše: Marko Matić

Rezultati istrage o paljenju zapadnih ambasada u Beogradu u februaru 2008. godine, koju je sprovela specijalno formirana Radna grupa srbijanske policije, iznova su uzburkali domaću javnost i zainteresovane međunarodne aktere. I umesto da, nakon gotovo punih sedam godina, napokon ponudi prihvatljive odgovore o pozadini užasavajućih scena sa beogradskih ulica, istraga je, po već viđenom obrascu, ponovo zastala na pola puta i svu odgovornost za paljenje ambasada SAD-a i Nemačke svalila na nekolicinu rukovodećih policijskih operativaca iz tog vremena.

Prema strogo poverljivom izveštaju, čija je nezvanična verzija namenski procurela u medije, specijalna Radna grupa, koju je ministar policije Srbije Nebojša Stefanović formirao nepunih mesec dana nakon susreta premijera Aleksandra Vučića sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu, nije uspela da otkrije političke inspiratore i nalogodavce koji su stajali iza huliganskog divljanja nakon kontroverznog mitinga "Kosovo je Srbija". Očigledno balansirajući između međunarodnih i unutrašnjih pritisaka, Radna grupa Ministarstva unutrašnjih poslova fokusirala se na takozvani nepolitički aspekt odgovornosti, koji se isključivo sveo na krivicu za nesprečavanje huliganskih ispada, svesno ispuštajući iz vidokruga odgovornost za njihovo organizovanje i politički instruisano delovanje.

Iz ambasada SAD-a i Nemačke su poručili da će sačekati drugi deo izveštaja, uz opasku da ovim što su do sada videli u medijima 'nikako nisu zadovoljni'.

Tek što su delovi "strogo poverljivog" izveštaja dospeli u javnost, negodovanje zbog rezultata istrage izrazili su i ključni zainteresovani međunarodni akteri. Iako, iz sasvim razumljivih razloga, iz ambasada SAD-a i Nemačke u Beogradu za sada nije bilo zvaničnih reakcija na nezvanične informacije objavljene u beogradskim medijima, izvori iz obe misije poručili su da će sačekati najavljeni drugi deo izveštaja, uz opasku da ovim što su do sada videli u medijima "nikako nisu zadovoljni".

Prema informacijama koje je objavila beogradska Politika, izvori iz Američke ambasade su istakli da se ono što su mogli da pročitaju u izveštajima tabloida u priličnoj meri razlikuje od onoga što su do sada imali priliku da saznaju. Iz te misije je poručeno da su "veoma radoznali" da saznaju šta zaista piše u izveštaju Radne grupe koji je prosleđen tužilaštvu.

Ključnih 20 minuta

Nije tajna, međutim, da su zvaničnici SAD-a ranije direktno imenovali bivšeg premijera Srbije Vojislava Koštunicu i ljude iz njegovog najbližeg okruženja kao najodgovornije za paljenje ambasada. Među odgovornima za ciljano neadekvatnu reakciju policije posebno je pominjan šef Koštuničinog kabineta Aleksandar Nikitović, koji je, prema zapadnim obaveštajnim izvorima, u odsustvu teško povređenog minsitra policije Dragana Jočića, operativno rukovodio policijom tokom famoznog mitinga u Beogradu. Iako je Nikitović kasnije te optužbe demantovao, ističući da njegov posao nije imao dodirnih tačaka sa radom policije na terenu, njegova uloga u pomenutim događajima do danas je ostala nerazjašnjena.

Iako se u izveštaju Radne grupe navodi kako je ključni problem nastao tokom 20 minuta tokom kojih su ambasade ostale bez zaštite policije, već na prvi pogled je jasno da je u pitanju svesno sužavanje kruga odgovornih za nastale posledice. S obzirom da je opšte poznato da je u danima koji su prethodili održavanju velikog mitinga u Beogradu u više navrata već dolazilo do napada na objekte stranih kompanija i pojeidne diplomatske misije u Srbiji, jasno je da se iza neaktivnosti policije, a po svemu sudeći i aktivnosti dobro organizovanih huliganskih grupa, krila jasna politička pozadina.

Nema sumnje da je divljanje huligana predstavljalo logičan nastavak mitinga 'Kosovo je Srbija', koji je neposredno pre toga održan u centru Beoglada.

Takođe, dobro je poznata činjenica da problem nije nastao usled toga što je policija do napadnutih ambasada stigla sa zakašnjenjem od 20 minuta, kako se to zaključuje u procurelom izveštaju iz istrage, već zbog toga što su se, neposredno pre napada huligana, policijski kordoni povukli sa svojih pozicija oko ambasada. Iako su iz zapadnih izvora stizale informacije da je naređenje za povlačenje policije lično izdao Nikitović, u delovima izveštaja Radne grupe koji su procureli u javnost nigde se ne pominje ko je izdao takvo naređenje.

Čak i da je, kako to tvrde tadašnje vlasti, do paljenja ambasada zaista i došlo usled nesnalaženja obezglavljene policije, čiji je prvi čovek u to vreme bio na bolničkom lečenju, a njegova zamenica na službenom putu u Crnoj Gori, nema sumnje da je divljanje huligana na beogradskim ulicama predstavljalo logičan nastavak mitinga koji je neposredno pre toga održan u centru glavnog grada Srbije. Na tom skupu, iza čije organizacije je stajala vlada Srbije, zapaljive govore, koji su obilovali viškom emocija i antizapadnom histerijom, održali su tadašnji premijer Koštunica, ali i aktuelni predsednik Srbije Tomislav Nikolić, kao i tadašnji premijer, a sadašnji predsednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i kontroverzni reditelj Emir Kusturica.

Koštunica, Nikolić, Dodik, Kusturica

Nakon zapaljive retorike i huškačkih poruka izgovorenih sa bine, deo okupljenih se uputio prema zapadnim ambasadama, da bi se, neposredno pre nego što su stigli do ciljanih diplomatskih misija, kordoni policije po naređenju povukli, ostavljajući vakuum od pola sata, tokom kojeg su ambasade i zapaljene. Čak i ako se prihvati verzija o dominantnoj krivici policije, koja nije adekvatno odradila svoj posao zaštite ugroženih objekata, teško da se može osporiti odgovornost onih koji su se u uzavreloj atmosferi odlučili na organizovanje skupa visokog rizika, iskoristivši ga za slanje zapaljivih poruka i usmeravanje besa domaće javnosti prema onim zemljama koje su među prvima priznale nezavisnost Kosova.

Ono što je nakon istrage, čiji je navodni cilj bilo ispunjavanje jednog od ključnih uslova koje je za otpočinjanje pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom postavio nemački Bundestag, ostalo kao gotovo nepodeljeni utisak jeste da je u pitanju još jedan pokušaj zvaničnog Beograda da tek delimičnim i čisto formalnim ispunjavanjem postavljenog uslova zapravo izbegne njegovu pravu suštinu.

Rezultati istrage još jednom su ukazali na postojanje sivih centara moći i određenih politički uticajnih aktera koji uživaju svojevrsni imunitet i nalaze se iznad zakona.

Da su i srbijanske vlasti svesne da to najverovatnije neće biti dovoljno svedoči i informacija koja je pratila objavljivanje izveštaja, a koja je sugerisala da je u pitanju tek prvi deo istrage, koja će se nastaviti u skladu sa daljim procenama tužilaštva i odlukama koje to istražno telo bude donosilo. Time su nedvosmisleno ostavljena otvorena vrata za dalju političku trgovinu sa zainteresovanim zapadnim prestonicama, što takođe ukazuje da će rezultati istrage u konačnici isključivo zavisiti od snage daljih pritisaka kojima Beograd bude izložen.

Najzad - što je, nažalost, i najznačajnije - rezultati istrage još jednom su ukazali na postojanje sivih centara moći i određenih politički uticajnih aktera koji uživaju svojevrsni imunitet i nalaze se iznad zakona. Iako se o njihovoj stvarnoj moći i dometu njihovog uticaja može samo nagađati, često se čini da ona nadilazi moć legitimno izabranih predstavnika civilnih vlasti i institucija kojima oni rukovode. Uostalom, i do današnjih dana neotkrivena politička pozadina ubistva prvog demokratski izabranog premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine jasno ukazuje na postojanje snažnih vaninstitucionalnih otpora konačnom uspostavljanju vladavine prava i legitimnih državnih institucija.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Tokom prošlogodišnjih protesta zapaljena je zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine i u njoj prostorije državnog Arhiva sa vrijednim historijskim dokumentima. Nepovratno su izgubljene tri hiljade kutija arhivske građe, a njen veliki dio je oštećen. Predstavnici države obilazili su tada Arhiv, osuđivali njegovo paljenje, ali do danas država nije pomogla njegovu obnovu.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija neće povlačiti svog ambasadora iz Hrvatske niti će slati ijedan loš signal Hrvatskoj, te je dodao da će pozvati premijera ove zemlje Zorana Milanovića da razgovaraju telefonom.

Reakcija Vučića uslijedila je nakon što je u srijedu vođa Srpske radikalne stranke Srbije i optuženi za ratne zločine Vojislav Šešelj, zapalio zastavu države Hrvatske na protestu ispred Palate pravde u Beogradu, organizovanom povodom odluke Žalbenog vijeća Haškog tribunala da se on vrati u pritvornu jedincu ovog suda. 

Više javno tužilaštvo u Beogradu odmah nakon toga pokrenulo je krivični postupak protiv Šešelja. 

"Naši državni organi preduzeli su mere koje su neophodne - ti koji su palili zastave nisu uradili ništa protiv Hrvatske, nisu uradili ništa protiv sebe - uradili su nešto samo protiv Srbije", rekao je Vučić za RTS u Bratislavi i najavio da će po povratku iz Slovačke pozvati hrvatskog premijera.

Kako je dodao, na Srbiji je da pokuša da unese mir, razboritost i razum, objašnjavajući da je to važno i zbog Srba koji žive u Hrvatskoj.

"Slike paljenja zastave su loše slike koje idu iz Beograda i to što ćemo da kažemo da to nema veze sa državom, a nema, i to što ćemo da kažemo da to rade predstavnici vanparlamentarne stranke, neće mnogo doprineti našem boljem ili drugačijem imidžu."

Pokazati više poštovanja prema Srbiji

Vučić je naglasio da je za Srbiju važno da privuče što više investitora i da ih neće privući paleći zastave.

"Nećemo ih privući paleći zastave zemalja EU ili EU, jer time palimo zastavu pod koju staje pet stotina miliona ljudi od kojih mi tražimo investicije i dodatnu pomoć i podršku", poručio je Vučić.

Rekao je i da po njegovom mišljenju Srbija i Hrvatska moraju da sarađuju neuporedivo bolje.

"Mi ćemo sa naše strane da zaustavimo svaku vrstu retorike koja bi dalje potpirivala loše strasti, a sa druge strane zamoliću i premijera Milanovića da članovi hrvatske vlade pokažu nešto više poštovanja prema Srbiji."

"Što se tiče našeg poštovanja prema Hrvatskoj imaće ga", dodao je. 

Vučić je na pitanje da li ambasador Srbije ostaje u Zagrebu odgovorio da u to nema nikakve sumnje te dodao da Srbija, "ni za teže incidente kada je ceo stadion uzvikivao "Za dom spremni" nije to radila. 

Rekao je da je razlog za to,"ne zato što smo slabi već što smatramo da moramo da imamo svog predstavnika u Zagrebu."

Osude iz Hrvatske

"Da odgovaramo na izjave hrvatskih političara mogli bi deset godina bez prekida", naveo je ali i istakao da njegova i namjera Srbije nije da se nastavi sa lošom retorikom i lošim političkim odnosima.

Na paljenje hrvatske zastave reagiralo je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

„Optuženi ratni zločinac Šešelj, govorom mržnje, ratnom retorikom i simbolikom, pokušava utjecati na regiju, a posebno na odnose između Srbije i Hrvatske, paleći hrvatsku zastavu pred državnom institucijom Republike Srbije“, navodi se u saopćenju Ministarstva.

Dodaje se da će zbog ovog incidenta hrvatski ambasador u Srbiji Gordan Markotić biti pozvan na konsultacije u Zagreb.

Izvor: Agencije

Nakon što je Šešelj zapalio zapalio hrvatsku zastavu, a ministar u Vladi Srbije oštro govorio o hrvatskoj Vladi, Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić poziva na smirivanje strasti sa Srbijom. Iz zagreba se javlja Ivan Čorkalo.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ocijenila je da je povlačenje hrvatskog veleposlanika iz Beograda nakon što je vođa Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj zapalio hrvatsku zastavu, bila ishitrena odluka.

"Mislim da treba smiriti stanje jer trenutačna situacija ne ide na dobrobit međudržavnih i dobrosusjedskih odnosa izmedu Hrvatske i Srbije", rekla je Grabar-Kitarović u intervjuu za subotnji Magazin Jutarnjeg lista.

Ona je podsjetila da je u prosincu, kada je Vojislav Šešelj pušten iz Haaga i "davao velikosrpske izjave na dan pada Vukovara", tražila od hrvatske Vlade da povuče veleposlanika na konzultacije, "s obzirom da se srbijanska Vlada nije ogradila od tih izjava".

"Ovo što se sada događa za svaku je osudu, posebno paljenje hrvatske zastave. Jednako tako potpuno su neprihvatljive izjave ministra [Aleksandra] Vulina u odnosu na Domovinski rat, akciju 'Oluja', generala [Antu] Gotovinu te premijera [Zorana] Milanovića", rekla je ona i dodala:

'Nadići incidentne situacije'

"No, smatram da je povlačenje veleposlanika na konzultacije u Zagreb bilo ishitreno. Trebalo je uložiti prosvjednu notu i jasno osuditi postupke ministra Vulina i Šešelja".

Ona je dodala da u Hrvatskoj "mi jako dobro znamo, a nadamo se da će i u Srbiji to prihvatiti, kako je Domovinski rat bio pravedan i oslobodilački, vojno-redarstvena operacija 'Oluja' legalna i legitimna, a general Gotovina zapovjednik pobjedničke vojske".

Hrvatska predsjednica je dodala da je primila poruku predsjednika Srbije  Tomislava Nikolića o privrženosti jačanju dobrosusjedskih odnosa na koju je odgovorila u istom duhu, kao i da je zapazila i izjavu premijera Aleksandra Vučića u tom pogledu.

"Moramo sve učiniti kako bismo u međudržavnim odnosima nadišli incidentne situacije", dodala je Grabar-Kitarović.

Ona je rekla i da je osobno bila "često prozivana u Srbiji" i da se o njoj mogu čuti svakojake izjave i navodi, ali da joj nije palo na pamet da to preslikava na međudržavne odnose izmedu Hrvatske i Srbije.

Predizborna godina

"Ne mogu se oteti dojmu da je ovo povlačenje veleposlanika jednim dijelom uvjetovano i činjenicom da smo u predizbornoj godini. Politika se ne bi smjela oblikovati na taj način, na dnevnopolitičkom nivou, nego sustavno i dugoročno", komentirala je hrvatska predsjednica.

Na pitanje hoće li ovi događaji odgoditi njezin posjet Beogradu, odgovorila je: "Nadam se da ne".

"Datum posjeta još nije utvrđen, bilo moj Beogradu, bilo predsjednika Nikolića Zagrebu, ali prije njega moramo napraviti neke konkretne pomake i barem postići neke dogovore. Već se godinama ne rješavaju otvorena pitanja izmedu Hrvatske i Srbije. Dijalog o otvorenim pitanjima treba neprestano voditi te se nadam kako ćemo nastaviti razgovarati o otvorenim pitanjima, uključujući pitanje nestalih, razgraničenja, arhiva i povrata kulturnog blaga, kao i o europskom putu Srbije", istaknula je Grabar-Kitarović.

Prema njezinim riječima, Hrvatskoj je u interesu da Srbija postane članica EU-a, na temelju vlastitih dostignuća i ispunjavanja svih kriterija koje je i Zagreb morao ispuniti.

Izvor: Agencije

Policija je uhapsila dvojicu mladića zbog sumnje da su u Vinkovcima, u noći 11. augusta, zapalili hrvatsku državnu zastavu.

Iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske je saopćeno da su uhapšena dvojica Vinkovčana.

Policija navodi kako je nad 21-godišnjakom i 22-godišnjakom s područja grada Vinkovaca provedeno kriminalističko istraživanje iz kojega saznanja upućuju na sumnju da su u noći 11. augusta na travnatoj površini pored dječijeg igrališta na Trgu Josipa Runjanina u Vinkovcima zapalili zastavu Republike Hrvatske.

Krivične prijave

Protiv obojice osumnjičenika podnesena je krivična prijava te su predani pritvorskom nadzorniku.

Incident u Vinkovcima je drugo paljenje zastave Republike Hrvatske ovog mjeseca.

U jutarnjim satima 5. augusta, nepoznati počinitelj je zapalio zastavu Hrvatske koja je bila izvješena na porodičnoj kući 52-godišnjaka u Vukovaru.

I u ovom slučaju policijski službenici PU Vukovarsko-srijemske provode kriminalistička istraživanja s ciljem utvrđivanja počinitelja i svih okolnosti vezanih uz događaj.

Izvor: Agencije

Devet osoba osuđeno je u Beogradu zbog paljenja američke ambasade 2008. godine. Viši sud proglasio ih je krivim za krivično djelo izazivanja opšte opasnosti i osudio na uslovne kazne od pet do deset mjeseci.

Članovi iračke manjine Jezidi pokrali su i zapalili kuće muslimanskih Iračana u Sinjaru, nakon ponovnog osvajanja tog grada koji je od 2014. godine bio u rukama pripadnika skupine Islamska država Iral i Levant, ispričali su svjedoci.

Jezide su brutalno napali pripadnici ISIL-a tijekom osvajanja Sinjara prošle godine, jer ih smatraju hereticima.

Ujedinjeni narodi taj su napad opisali kao "pokušaj genocida".

Jezidi, koji su izbjegli napade ISIL-a u kolovozu 2014. godine, tvrde da su njihovi muslimanski susjedi pomogli napadačima i prokazivali im Jezide.

Snage iračkih Kurda u petak su, uz podršku zračnih napada međunarodne koalicije, uspjele vratiti grad Sinjar iz ruku ISIL-a.

Na kućama piše 'sunit'

"Kuće muslimanskih stanovnika su pokradene i spaljene, posebice one s oznakom sunita", rekao je neimenovani svjedok.

Novinar agencije AFP vidio je u Sinjaru kuće s natpisom "sunit", kako bi ISIL mogao razlikovati kuće koje trebaju biti zaštićene.

Jedan svjedok tvrdi da su Jezidi zapalili i jednu džamiju u Sinjaru.

Kurdske snage sigurnosti opovrgnule su te informacije.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International u siječnju je dokumentirala napade Jezida na sela arapskih sunita sjeverno od Sinjara, u kojima je 21 osoba smrtno stradala.

Izvor: Agencije

Sud Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je izrekao prvu kaznu nekom od odgovornih za paljenje sjedišta Predsjedništva BiH tokom masovnih protesta koji su u toj zemlji izbili u februaru 2014. godine.

Gotovo dvije godine nakon tog događaja na jednogodišnju zatvorsku kaznu osuđen je Nihad Trnka za kojega je utvrđeno kako je kroz razbijeni prozor na zgradi Predsjedništva BiH ubacio bocu sa zapaljivom smjesom koja je prouzrokovala požar.

Trnka je osuđen na osnovu odredbi Krivičnog zakona kojima je ovo djelo definirano kao ugrožavanje opće sigurnosti ljudi i imovine.

Tužilaštvo BiH istragu o događajima iz februara 2014. otvorilo je pod sumnjom na terorizam no ta je kvalifikacija naknadno ublažena.

Priznanje krivice

Trnka je priznao krivicu, o čemu je s tužiocima sklopio sporazum, obavezavši se istodobno kako će sarađivati u istrazi o incidentima.

Trnka je i pred Sudom BiH iskazao kajanje zbog učestvovanja u incidentima.

Protesti koji su početkom prošle godine uzdrmali BiH bili su potaknuti nezadovoljstvom radnika nekoliko propalih fabrika u Tuzli.

Njima su se pridružile hiljade nezadovoljnih u gradovima na području Federacije BiH. Dio demonstranata palio je i demolirao zgrade kantonalnih vlada u Tuzli, Bihaću, Zenici i Sarajevu gdje se na udaru našla i zgrada Predsjedništva BiH.

Arhivska građa

Požar koji je izazvan tzv. Molotovljevim koktelima uništio je dio vrijedne građe čuvan u Arhivi BiH.

Konačni rezultat protesta bile su ostavke četiri kantonalne vlade

Tužilaštvo BiH nije identificiralo nikoga ko bi se mogao smatrati organizatorom nasilja.

Izvor: Agencije

Direktor i glavni urednik saudijskog Al-Arab News Channela Jamal Khashoggi komentarisao je odnose Rijada i Teherana.

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je danas kaznu zatvora od dvije godine Salemu Hatiboviću, koji je optužen da je učestvovao u paljenju zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom demonstracija građana 7. februara 2014. godine.

Hatiboviću je izrečena prvostepena presuda, a proglašen je krivim da je počinio krivično djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine u vezi s krivičnim djelom izazivanje opće opasnosti.

Iz Tužilaštva BiH agenciji Fena su kazali da su zadovoljni presudom.

Tužilaštvo BiH optužnicu protiv Hatibovića podiglo je u augustu 2015. godine. Tada je podignuta i optužnica protiv Nihada Trnke, koji je krajem 2015. osuđen na godinu dana zatvora.

Navodi optužnice

U optužnici se navodi da je optuženi Hatibović 7. februara 2014, oko 16 sati, došao svojim vozilom pred zgradu Predsjedništva BiH, nakon čega je iz prtljažnika izvadio i nasilnim demonstrantima, poput optuženog Trnke, podijelio flaše u kojima se nalazila zapaljiva tečnost, tzv. “molotovljeve koktele“, pomoću kojih su demonstranti zapalili službena i policijska vozila Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. Te flaše su zatim ubacivali u zgradu Predsjedništva BiH radi izazivanja požara, dodaje se u optužnici.

Nadalje se navodi da je optuženi Hatibović, s već pripremljenim zapaljivim sredstvima, izazvao požar na policijskoj kućici na zapadnoj strani zgrade Predsjedništva BiH, dok je optuženi Trnka prišao zgradi sa strane gdje se nalazi svečani ulaz u zgradu iz ulice Maršala Tita te razbio prozore na desnoj strani zgrade, gdje se nalazi Arhiv Bosne i Hercegovine.

Nakon toga je, navodi se, otvorenim plamenom zapalio papir koji je ubacio kroz prozor u prostorije Arhiva, zatim je otišao do istočne strane zgrade, gdje je upaljačem zapalio zavjese u toj prostoriji, da bi nakon toga, s drugim demonstrantima, blokirao prilaze zgradi Predsjedništva.

"Navedenim radnjama izazvana je velika materijalna šteta na zgradi Predsjedništva BiH i drugim institucijama u iznosu oko 400.000 KM [200.000 eura], a uništena je arhivska građa koja je od neprocjenjive vrijednosti za kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine“, saopćeno je ranije iz Tužilaštva BiH.

Izvor: Agencije

Povodom Dana džamija, u Bajrakli džamiji u Beogradu, u organizaciji Islamske zajednice Srbije, upriličena je Molitva za mir, koju su predvodili predstavnici vjerskih zajednica u Srbiji, a gosti beogradskog muftije Muhameda Jusufspahića bili su otac Aleksandar u ime patrijarha Irineja, rabin Isak Asiel i fra Leopold u ime nadbiskupa Hočevara.

"Nije naše da se međusobno raspravljamo, naše je da se zajedno pred samim Bogom ispravljamo. Postoje neki ljudi koji ne bi dozvolili drugima da se isprave, a mi se moramo ispravljati i što manje međusobno raspravljati", rekao je muftija beogradski Muhamed Jusufspahić, prenosi agencija Anadolija.

Navodeći da su 17. i 18. mart 2004. godine dani "kada su gorele bogomolje u Srbiji i u njenom svakom delu, na Kosovu, u Beogradu, Nišu“, Jusufspahić je upitao "u šta smo se pobrkali kada smo crkve, sinagoge, džamije, mesdžide palili?"

"U šta smo se to pobrkali, iz čega treba da se izvadimo i kuda da krenemo. Samome Bogu, on nas je dao isprva čiste, pa smo se mi pokvarili, da bismo se pokajali. Nije naše da grešimo, a nije naše ni da se za nečije grehe svetimo. Božije je ime osvetnik“, rekao je muftija Jusufspahić.

'Posjeta zgarištu'

Rabin Isak Asiel obraćajući se prisutnim vjernicima u džamiji rekao je da se sjeća jutra 2004. godine kada je došao u posjetu džamiji, gdje je zgrada Islamske zajednice Srbije pored džamije bila gotovo zgarište.

"To bezumlje koje je obuhvatilo narod, nikada da se ne ponovi. A, bila je jedna sednica kod tadašnjeg ministra vera i Islamska zajednica je tada obećala pomoć manastiru Hilandaru, da bi te noći doživela, preživela svoje paljenje“, rekao je rabin Asiel i u nastavku obraćanja pročitao molitvu za mir.

Pozivajući oca Aleksandra da se obrati vjernicima, muftija Jusufspahić je ispričao da je te večeri kada je paljena džamija u Beogradu, on bio preko puta kod komšija, koji su hrišćani te da je gledao sa prozora i vidio predstavnika SPC-a kako je došao ne bi li zaustavio nasilje.

Zahvaljujući Islamskoj zajednici Srbije na pozivu za Molitvu za mir, otac Aleksandar je rekao da je tim pozivom ukazana čast i ljubav Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja se uvijek trudi da pruži i uzvrati ljubav svima bez obzira na vjeru, naciju, kulturu i različita uvjerenja.

"Danas sabrani u nadi i ljubavi, a ispunjeni verom u jednog Boga svedočimo da smo deca Božija posvećena očuvanju i razvijanju međusobnog poverenja, saosećanja i uzajamnog davanja u ljubavi, koja nas zbližuje našem tvorcu, ali i jedne drugima. Ovo sabiranje nam omogućuje da učinimo još jedan korak u pravcu miroljubivih i saosećajnih odnosa između pripadnika tradicionalnih crkava i verskih zajednica u našoj zemlji“, rekao je otac Aleksandar.

Otvorena izložba

Fra Leopold je naveo da su svi ljudi stvorenja Božja i zahvalio se organizatoru na ideji da organizira današnje zajedničko okupljanje.

"Mir nestaje uslijed nesloge, nepoštivanja Božjih zakona. Mi kršćani znamo da je parola na Isusovim jaslicama u noći Njegovog rođenja bila 'Slava Bogu na visinama, a na zemlji mir ljudima dobre volje'. U Isusu Kristu je nadošao mir, jer mnogi su ljudi opet povezani. Za nas kršćane i vas prijatelje iz Islamske zajednice, Kristova poruka mira je i obaveza da sve činimo što bi mogli da mir živimo“, rekao je fra Leopold.

Nakon klanjanja džuma namaza, kojem su prisustvovali osim predstavnika vjerskih zajednica i predstavnici diplomatskog kora, ispred Bajrakli džamije otvorena je izložba "Naši hramovi – naš amanet“.

"Paljenje džamija predstavlja reakciju napada na 17-martovske događaje na Kosovu u kojima je stradao veliki broj pravoslavnih hramova, bisera srednjovekovne vizantijske umetnosti i arhitekture. Sramni napadi na hramove, bilo čije, predstavljaju nedopustive napade na Božje kuće, ali i napad na kulturu jednog naroda“, rekao je glasnogovornik Islamske zajednice Srbije Fejsal Alabaskar otvarajući izložbu.

Izvor: Agencije

Nepoznati napadači zapalili su jedinu džamiju u gradu Geelong u australskoj saveznoj državi Victoriji, nakon čega je biskup Anglikanske crkve rekao da će ustupiti crkvenu dvoranu muslimanima za potrebe obavljanja molitve dok se džamija ne renovira.

Riječ je o vjerskom objektu koji je otvoren 1993. godine kada je lokalna muslimanska zajednica otkupila zgradu crkve i preuredila je u džamiju.

Džamija je u većoj mjeri izgorjela u požaru koji je izbio rano jutros, a istraga bi trebala otkriti počinioce. Lokalno stanovništvo tvrdi da su požar podmetnuli ili pripadnici antimuslimanskih grupa ili grupe koja je od novembra prošle godine zapalila nekoliko crkvi u tom australskom gradu, prenosi Anadolija.

Policijski inspektor Graham Banks izjavio je da policija pretpostavlja da se radi o slučaju povezanim sa ranijim paljenjem crkvi, te dodao da je istraga u toku.

Iako su lokalni muslimani unutrašnjost otkupljene crkve preuredili za potrebe muslimanskih vjerskih obreda, njen eksterijer je i dalje ostao u izvornom obliku crkvenog objekta. Policija smatra da je upravo vanjski izgled privukao pažnju vandala za kojima policija već traga zbog sličnih incidenata.

'Tužan dan za cijelo društvo'

Imam Muhammed Ramzan izjavio je da je zapaljena jedina džamija u gradu i da je to tragedija i tužan dan za cijelo društvo, a ne samo lokalne muslimane.

"Australija je lijepa zemlja u kojoj žive dobri ljudi. Ovakvi ružni incidenti će nas dodatno učiniti jačim. Nećemo pokleknuti pred vandalima, već ćemo obnoviti džamiju i ponovo širiti poruke mira i suživota“, poručio je imam Ramzan koji je inače, porijeklom iz Pakistana.

Podrška muslimanskoj zajednici u Geelongu stiže sa svih strana, a biskup Anglikanske crkve Philip Huggins je izrazio spremnost da ustupi crkvenu dvoranu muslimanima za potrebe klanjanja džuma-namaza dok se džamija ne renovira.

Izvor: Agencije

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije uputilo je protestnu notu Ambasadi Republike Hrvatske u Beogradu povodom paljenja zastave Republike Srbije tokom današnjeg obilježavanja 21. godišnjice vojno-policijske akcije „Oluja“ u Kninu.

"Ministarstvo spoljnih poslova ovaj vandalski čin smatra nedostojnim i necivilizacijskim gestom, koji zaslužuje najoštriju osudu i kažnjavanje počinilaca. Ministarstvo spoljnih poslova očekuje od nadležnih organa Republike Hrvatske da preduzmu sve neophodne zakonske mere, identifikuju i kazne počinioce", navodi se u saopštenju.

Policija u Kninu privela je dvojicu muškaraca nakon paljenja zastave Republike Srbije, javlja Index.hr.

Prema pisanju tog portala, na snimku objavljenom na YouTubeu je u prvom planu mladić bez majice koji na stolu pokušava zapaliti zastavu Republike Srbije. U pomoć mu je priskočio neko s bakljom, a kada je zastava planula, to je izazvalo oduševljenje prisutnih, mahom mladića i djevojaka.

Ranije su pripadnici IX. bojne Hrvatskih obrambenih snaga cijelo vrijeme uzvikivali i ustaški pozdrav "Za dom - spremni!".

"Policija ne reagira nego ih propušta, a časnici Hrvatske vojske u svečanim odorama im mašu i dižu palac u znak podrške. Policija na motorima nije ni trznula prolazeći kraj povorke, a drugi su im pak pomaknuli barikadu kako bi mogli mirno proći", javio je Index.

Rat riječima

Uoči i tokom 21. godišnjice "Oluje", zvaničnici Hrvatske i Srbije izmijenili su teške riječi.

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić danas je nazvao "bezobrazlukom" izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je "Oluja" rasteretila Srbe "od teškog stoljetnog utega velikosrpskih projekata".

Ranije ove sedmice, Dačić i hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač uputili su usmene primjedbe jedan drugom.

Obojica su kazali da protestne note više neće primati.

Počelo je zbog rehabilitacije kardinala Alojzija Stepinca. Nastavilo se zbog ukidanja presude Branimiru Glavašu i podizanja spomenika Miri Barešiću. I dok Srbija protestuje zbog, kako se navodi, rehabilitacije fašizma i ustaške NDH, Hrvatska joj odgovara da zaobiđe riječnik onoga što naziva agresivnom velikosrpskom politikom devedesetih i poručuje - to nije jezik Evrope. 

Izvor: Al Jazeera